1. Mogao/la si i bolje. Pokušaj jače, brže... Svaki roditelj želi bolje rezultate svojeg djeteta bilo da se radi o školi, sportu ili glazbi. No kroz komentiranje djeci samo poručujete da niste zadovoljni, te ponajviše da ne cijenite to što se trude. A to može biti vrlo demotivirajuće. Djeca se zbog takvih izjava mogu početi truditi manje, kaže pedagoginja Amy McCready. Stručnjaci savjetuju da ako već morate djetetu ukazati gdje griješi, pokušate biti konkretni i reći: kada pospremiš svoju sobu, možeš se ići igrati.
2. Jesam li ti rekao/rekla? Vjerojatno ste bezbroj puta upozorili dijete na neku opasnu radnju, ali ono je to svejedno moralo učiniti. No u tom slučaju trebali biste izbjegavati predbacivanje, ili likovanje zbog toga jer ste bili u pravu. S djetetom treba razgovarati i reći mu da, primjerice, pospremi igračke da zna gdje stoje a ne da ih svaki puta traži. Prebacite kontrolu u ruke djeteta i uputite ga kako da se lijepo i odgovorno ponaša.
3. Vaganje koliko jedu. Nikako ne biste u djetetovom društvu trebali komentirati kako je netko građen, koliko je debeo ili nije ili stvarati negativnu sliku o tjelu, a ponajmanje ga ponižavati izjavama poput jesi li stvarno toliko gladan/na da pojedeš još i taj komad kolača, kaže McCready. Izbjegavajte \"zapažati\" koliko je izbirljivo, već ga radije pohvalite da je opet probalo juhu od povrća...
4. \"Ti uvijek...Ti nikada...\" Izbjegavajte generaliziranje jer time poništavate sve ono lijepo što se dijete sjeti uraditi. Jenn Berman, autorica knjige \"The A to Z Guide to Raising Happy, Confident Kids\" kaže da su ovakve vrste izjava neke su od poruka koje djetetu ostaju za cijeli život. Zato razmislite, prolije li vam dijete baš svaki puta sok po stolnjaku...?
5. \"Zato što ja tako kažem\". Ovakva izjava stavlja svu kontrolu u vaše ruke i zanemaruje dijete kao osobu, onemogućujući mu da razvije autonomiju i sposobnost da samo shvati stvari. Ne želi li vaše dijete ići u posjet rodbini, nego bi se radije igralo u parku, objasnite mu da znate da voli igranje s prijateljima, ali da bi ga teta ili djed i baka jako željeli vidjeti i vi biste joj/njima htjeli ispuniti tu želju.
6. Najbolji/a si... Hvalite li pretjerano svoje dijete i u svakoj situaciji mu govorite da je najbolje, ono bi moglo razviti strah od neuspjeha. Možda će se u budućnosti bojati probati nešto novo zbog straha da ne zadovolji vaš vrlo visoka očekivanja da \"bude najbolje\". Zato, ne hvalite ga za svaku sitnicu već kad zbilja nešto dobro učini. Umjesto velikih očekivanja koja biste mogli svaliti na njegova leđa ohrabrite ga da kada nešto radi uvijek da najbolje od sebe...
7. \"Ne brini, nije to ništa strašno\". Možda vama nije, ali u malim dječjim očima strah je puno veći. Ne pokušavajte omalovažavati strahove primjerice rečenicom \"prvi dan škole će biti dobar, ne brini se\", \"nemoj se bojati mraka, pa zašto se bojiš\"... Djetetov strah shvatite ozbiljno i pitajte ga kako mu možete pomoći da mu bude lakše.
8. Ne preuzimajte njegove zadatke. Možda će dijete neki zadatak obaviti sporije, ili će napraviti neku grešku, ali vi nemojte odmah uletavati i popravljati stvari za njim. Neka samo ispravi grešku jer će najbolje naučiti. Djetetu ne biste ni trebali ukazivati na to koliko je sporo ili da vi znate bolje jer ćete mu na taj način \"oduzeti\" pravo da i ono nauči nešto.
9. Tvoj brat/sestra to bolje rade... Usporedbe bi trebalo izbjegavati u širokom luku. Znanje i vještine jednog djeteta nikako ne bi trebalo isticati nauštrb drugog. Svi smo individue s različitim karakterima i sposobnostima stoga biste svoju djecu trebali prihvatiti onakvima kakva jesu. Prijateljstvo, ljubav i rivalstvo idu ruku pod ruku. Uspoređujući ih samo potpirujete vatricu koja je ionako prirodna.
